Potres na hrvatskom bračnom tržištu: Fakultetski obrazovane žene ne mogu naći partnere

Svaka četvrta žena sa završenim fakultetom rođena 1970. ili 1971. godine u Hrvatskoj nije rodila. Radi se o ženama koje su na kraju razdoblja u kojem se obično realizira majčinstvo (oko 45 godina) te su šanse da će u budućnosti ipak imati dijete minimalne.

Udio žena s diplomom koje ne postaju majke, prema analizi podataka iz popisa stanovništva koju je napravio dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, udvostručio se u 30-ak godina: među ženama sa završenim fakultetom koje su rođene početkom 40-ih godina prošlog stoljeća bilo je oko 13 posto onih koje nisu postale majke.

Nisu našle partnera

Kako sve više žena upisuje i završava fakultet, tako udio žena bez djece nakon 45. godine raste i u ukupnoj populaciji: sredinom prošlog stoljeća takvih je bilo 8 posto, a 2011. oko 15 posto.

- Nadam se da udio visokoobrazovanih žena bez djece više neće rasti jer bi se rastom svrstali uz bok zemalja s najvišom stopom obrazovanih žena koje ne rađaju, poput zapadne Njemačke, u kojoj oko trećine žena s diplomom ne rodi djecu - kaže dr. Čipin.

Dobar dio žena nije planirao nemati djecu - ali jednostavno se to kroz život nije dogodilo. Prije svega, nisu našle partnera.

- Zapravo, idealistički vjerujem da je ipak glavni razlog to što se nije dogodio moment prepoznavanja, trenutak u kojem svi objektivni razlozi padaju u vodu. A objektivno lako postaje subjektivno, pa bi neki razlozi bili ekonomska neovisnost, samostalnost, nepristajanje na kompromise, samodostatnost, sloboda, ali i dobar osjećaj kontrole nad vlastitim životom bez ičijeg, tj. muškog upletanja - kaže K. A. (33), učiteljica iz Splita.

Čimbenik i ratno vrijeme

Dio razloga zbog kojih u konkretnoj generaciji rođenoj 1970. i 1971. godine među visokoobrazovanim ženama jedna od njih četiri nije postala majka može se, kaže dr. Čipin, tražiti i u činjenici da su u dob za rađanje stupile u ratno vrijeme.

- S obzirom na to da su završile fakultet, pretpostavlja se da bi većina rađala između 25. i 35. godine, odnosno u kasnim 90-ima ili početkom 2000-ih, dakle nakon završetka rata. Međutim u vrijeme kad se najčešće pronalazi partner, u ranim 20-ima, one su sigurno bile zakinute - kaže dr. Čipin.

Generacijski problem

Opći razlozi zbog kojih visokoobrazovane žene sve manje rađaju različiti su - od odgađanja majčinstva zbog duljeg školovanja i veće stope neplodnosti u starijoj dobi preko stvaranja karijere do želje da steknu osnovne preduvjete prije nego što realiziraju roditeljstvo, no jedan od sve važnijih razloga svakako je fenomen koji su istraživači nazvali disbalansom bračnog tržišta.

Naime već neko vrijeme u razvijenom svijetu fakultet u mnogo većem broju završavaju žene, koje tako postaju bitno obrazovanije od muškaraca. Tradicionalno, žene nisu sklone ulaziti u trajnu zajednicu i roditeljstvo s lošije obrazovanim muškarcima, kao što ni muškarci - koji su se tradicionalno ženili lošije obrazovanim ženama jer su žene u društvu naprosto bile lošije obrazovane - ne ulaze lako u zajednicu s obrazovanijim ženama.

Dobar dio žena s diplomom - koja najčešće podrazumijeva i karijeru i stabilan materijalni položaj - tako ne uspijeva pronaći odgovarajućeg partnera te je to razlog zbog kojeg dio njih nema djecu. Ostaju same.

- Postupno je kod mene prevladalo razočaranje. Bilo je pokušaja za ostvarivanjem obitelji kroz dugogodišnje veze, ali završili su bezuspješno. Ili je riječ o lošoj procjeni osobe, o muškarcima koji u zreloj dobi očito nisu dovoljno zreli. Prema braku i djeci bio je potpuno nezainteresiran. Zašto osoba s kojom sam željela imati dijete to nije željela, ne znam ni danas. Čini mi se prije da ću dobiti na lotu nego pronaći muškarca koji je spreman posvetiti se obitelji - kaže J. T. (40), diplomirana ekonomistica zaposlena u Zagrebu. A i obrazovna struktura hrvatskog društva stubokom se mijenja. Djevojke čine gotovo dvije trećine studenata na fakultetima i visokim školama. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u dobnoj skupini od 25 do 34 godine žena s diplomom ima bitno više od muškaraca - 40 naprema 26 posto.

- Uzmemo li u obzir i činjenicu da je u prosječnom braku muškarac oko tri do pet godina stariji od žene, postoji i taj generacijski problem jer je u starijoj generaciji još manje muškaraca s visokim obrazovanjem - kaže dr. Čipin.

Veze u kojima je razlika u obrazovanju velika (žena ima visoko, a muškarac nisko obrazovanje) prilično su rijetke, pokazuju istraživanja, nestabilnije od onih u kojima su partneri podjednakog obrazovanja.

Prednost situiranima

- Brakovi u kojima je obrazovna razina partnera heterogena mnogo češće pucaju - kaže dr. Čipin.

Iako zvuči kao otrcan kliše, istraživanja su pokazala da se žene lakše odlučuju za ozbiljnu vezu ili brak s nižeobrazovanim muškarcem ako je on dobrog materijalnog i društvenog položaja. Novac i ugled, kažu istraživanja, poništit će manjak obrazovanja i učiniti lošije obrazovanog muškarca poželjnim partnerom.